top of page
Writer's pictureVelimir Srića

Kuna ide u povijest, stiže euro!


Svega nas nekoliko tjedana dijeli od uvođenja eura kao službene hrvatske valute. Mnogi iščekuju 01.01.23. sa strahom od povećanja cijena, a mnogi sa nostalgijom ispraćaju kunu u ropotarnicu prošlosti…. Što možemo očekivati, trebamo li se bojati?


Euro je uveden 1999. godine, ali se počeo koristiti kao valuta prije točno dva desetljeća. Njegove su glavne prednosti promviranje i poticanje razmjene dobara i usluga unutar EU-a, olakšano i izdašnije investiranje u EU i mogućnost uzajamne podrške zemalja u eurozoni kroz zajedničko snošenje valutnih rizika koji su time bitno smanjeni. Zajednička EU valuta utjecala je na smanjenje kamata u regiji, posebno u manje razvijenim zemljama.


S negativne strane, euru valja pripisati probleme i posljedice rigidne monetarne politike i činjenicu da favorizira velike EU nacije, prije svega Njemačku. Velike i bogate ekonomije više su profitirale iz stabilnog monetarnog okružja od malih i to će se nastaviti. Na primjer, zemlje s visokim rastom BDP-a trebaju više kamatne stope da ne upadnu u inflatorni ciklus. Zemlje s niskim rastom BDP-a trebaju jeftini kapital da lakše investiraju.


Politika Europske centralne banke koja odgovara jednima, ne odgovara drugima. Svojedobno je ovaj paradoks bacio Grčku u duboku financijsku krizu. Također, ideja jedinstvenog eura omogućava da ljudi i robe lakše putuju i mijenjaju vlasništvo, što opet znači da bogata poduzeća, banke i pojedinci iz razvijenih dijelova EU-a mogu lakše pokupovati većinu vrijednosti u zemljama koje su ispodprosječno gospodarski razvijene. Za nas može biti poučno iskustvo Crne Gore, koja je još 2002. godine jednostrano uvela euro uz prešutnu podršku EU-a i od tada ga koristi kao valutu.


U doba nailazeće recesije, ulazak u eurozonu čini nas, više nego do sada, dijelom "konvoja". To znači da smo izgubili dio samostalnosti, ali smo dobili na sigurnosti. No koliko je EU dugoročno sigurna i trajna tvorevina? Ne želim biti zloguki prorok, ali ne mogu odoljeti da na kraju ne ispričam omiljenu šalu mojeg oca. Hrvatska je bila dio Austro-Ugarske Monarhije, koja se raspala. Bila je dio Kraljevine pa države Srba, Hrvata i Slovenaca, koja se raspala. Bila je dio Jugoslavije, koja se raspala. Sad je dio Europske unije, a od siječnja ulazi u Schengen i eurozonu. Ima li ta šala pouku?

120 views0 comments

Comments


bottom of page